Objavljeno: 14.11.2014. PDF Odštampaj E-mail

Obavještavamo Vas da  smo od Instituta za javno zdravstvo Republike  Srpske  zaprimili obavijest:

18. NOVEMBAR – EVROPSKI DAN SVJESNOSTI O ANTIBIOTICIMA

Poštovani,
Obavještavamo Vas da se 18. novembra obilježava Evropski dan svjesnosti o antibioticima, čije je obilježavanje pokrenuo Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (The European Centre for Disease Prevention and Control – ECDC).
Kao dio ove inicijative, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, uz podršku Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti i SZO, provodi Kampanju podizanja svijesti o antibioticima u Republici Srpskoj. Kampanja pod nazivom „Racionalna upotreba antibiotika danas, efikasnija zaštita zdravlja sutra“ se bazira na podizanju svijesti o racionalnoj i pravilnoj upotrebi antibiotika, antibiotskoj rezistenciji, te drugim rizicima neadekvatne upotrebe antibiotika među zdravstvenim radnicima i pacijentima, odnosno u opštoj populaciji.
Antibiotska rezistencija je porasla u posljednjih nekoliko godina toliko da već predstavlja ozbiljnu prijetnju efikasnosti antibiotika u budućnosti. Ukoliko uzmemo u obzir i to da broj novih antibiotika koji razvija farmaceutska industrija i nije ohrabrujući, porast broja rezistentnih bakterija na lijekove predstavlja zaista značajan javnozdravstveni problem.
Kao što je poznato, antibiotska rezistencija je fenomen koji je povezan sa obimom i načinom upotrebe antibiotika i dokazano je da neracionalna upotreba antibiotika predstavlja glavni faktor koji dovodi do pojave i širenja rezistencije.

Neracionalna upotreba antibiotika podrazumijeva sljedeće:

• Ukoliko se antibiotici propisuju bez stvarne potrebe
• Ukoliko je odloženo davanje antibiotika kod kritično bolesnih pacijenata
• Kada se široko-spektralni antibiotici koriste uobičajeno i prečesto, ili ukoliko se usko-spektralni antibiotici koriste neadekvatno
• Ukoliko je doza antibiotika niža ili viša od one koja je odgovarajuća za određenog pacijenta 
• Ukoliko terapija antibioticima traje prekratko ili predugo
• Ukoliko antibiotska terapije nije određena u skladu sa rezultatima mikrobiološke kulture (antibiogramom)

Mjere koje promovišu racionalnu upotrebu antibiotika uključuju:
•    Kontinuiranu edukaciju doktora koji propisuju antibiotike i ostalih zdravstvenih radnika;
•    Primjenjivanje bolničkih vodiča i politike za antibiotike, a koji su zasnovani na dokazima;
•    Monitoring antibiotske rezistencije i potrošnje antibiotika, da bi se dale adekvatne preporuke za empirijsko liječenje antibioticima u teško oboljelih pacijenata;
•    Početak terapije u pravo vrijeme i optimalno trajanje antibiotske profilakse u hirurgiji;
•    Uzimanje mikrobioloških uzoraka prije inicijalne empirijske terapije antibioticima, te monitoring rezultata kultura (antibiograma) i težnja prema liječenju baziranom na antibiogramu.

Doprinos smanjenju antibiotske rezistencije bi trebao da bude cilj svakom pojednicu, jer samo na taj način i koordinisanom aktivnošću možemo sačuvati efikasnost antibiotika za buduće generacije.
Sve dodatne informacije i materijale možete pronaći na zvaničnim internet stranicama Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske (http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/MZSZ/Pages/default.aspx), Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske (http://www.phi.rs.ba/aktuelnosti.html) i Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (http://antibiotic.ecdc.europa.eu).

PripremileLjubica Bojanić, magistar farmacije, Institut za javno zdravstvo Republike Srpske
Mirjana Đermanović, magistar farmacije, Institut za javno zdravstvo Republike Srpske